Historija svakodnevnice - Crtice

Admini bošnjačke Wikipedije dodali prijevodu Kur’ana na bosanski jezik po Tomislavu Dretaru ono čega nema u Kur’anu – Sad je naslov sure – SOTONA preveden s “Tomislav Dretar”

Onaj tko doda ili oduzme Kur’anu proklet je. To su učinili admini bošnjačke Wikipedije, jer jedino oni imaju mogućnost pristupa osmnovnom prijevodu. Dodali su tumačenje značenje 38. Sure “Sad” , u prijevodu , po njima Sad je Tomislav Dretar, a simbolično značenje tog naslova je Sotona. Tako je njihovom intervencijom 38. Sura dobila naslov koji nije prijevod, a to je strogo zabranjeno.

UVJERITE SE I SAMI : http://bs.wikisource.org/wiki/Kur%27an_%C4%8Dasni_(Tomislav_Dretar)

Romi uvrstili Tomislava Dretara među svojih 29 antologijskih pjesnika

Tomo s videokamere04

Romi uvrstili Tomislava Dretara među svojih 29 antologijskih pjesnika.

Kad neće veliki krajiški pisci Rizo Džafić i Kemal Coco Tomislava Dretara za krajiškog pisca hoće ga Romi za svog antologijskog pjesnika. Antologija je doživjela dva izdanja, jedno u Budimpešti i drugo u Ženevi, pod visokim pokroviteljstvim Europske zajednice i to kao trojezično izdanje. Objavljena su dva različita izdanja, jedno papirno i jedno na elektronično CD-u u Budimpešti i u Lozani. Šta ćeš, biti pisac prdipoljskog novoa je mnogo važniji a nema ni Cigana u njima. Osim toga, Belgijanci su objavili Dretarovu knjigu poezije “Bol, ciganska rapsodija” u dvojezičnom izdanju. Prevoditelj s hrvatskog na francuski bio je Žerar Adam, a na romski pok. Trifun Dimić. I ove godine, netom objavljeno dvojezično izdanje izbora Dretarove poezije pod naslovom “Na vratima nedostupnog” opet u Žerar Adamovom prijevodu na francuski, dvije knjige u Parizu i tri u Bruxellesu, šta je pusti pariz spram Prdipolja gdje je Coco Veliki pisac. Za uzvrat Dretar već četiri knjige objavljuje dvojezično tako da hrvatski jezik iskorači ispod Sljemena pa sve do Monreala i Kazablanke, recimo. Njegova dvojezična izdanja dobrim dijelom kupuju studenti hrvatskog i bosanskog, pa i srpskog jezika na frankofonim prostorima.

Tomislav Dretar: Mujki i Apis – Genocid na Muslimanima Makedonije, Kosova i Sandžaka

Rating: 4

Tomislav Dretar: Mujki i Apis – Genocid na Muslimanima Makedonije i Kosova U PROBOJU SOLUNSKOG FRONTA
Tomislav Dretar: Mujki i Apis – Genocid na Muslimanima Makedonije i Kosova i Sandžaka U PROBOJU SOLUNSKOG FRONTA

Mustafa Golubić i Josip Kopinič, Ko subili? ŠTA SU MUJKI I APIS RADILI S TURCIMA, BOŠNJACIMA I KOSOVARIMA PRI PROBOJU SOLUNSKOG FRONTA?

MUJKI – ČETNIK – NADREALISTA KOJEG SU VOLJELI SVI KOMUNISTI

Mustafa Golubić i Josip Kopinič, Ko subili? ŠTA SU ČUJKI I APIS RADILI S TURCIMA,BOŠNJACIMAI KOSOVARIMA PRI PROBOJU SOLUNSKOG FRONTA?
Tomislav Dretar: Mujki i Apis – Genocid na Muslimanima Makedonije i Kosova U PROBOJU SOLUNSKOG FRONTA

Mustafa Golubić i Josip Kopinič, Ko subili? ŠTA SU ČUJKI I APIS RADILI S TURCIMA,BOŠNJACIMAI KOSOVARIMA PRI PROBOJU SOLUNSKOG FRONTA?

Tomislav Dretar: Kusturica Starflight – serijal tekstova s bloga Emira Kusturice

Tomislav Dretar: Kusturica Starflight – serijal tekstova s bloga Emira Kusturice

Emir Kusturica s’est souvent fait attaquer pour des positions idéologiques que certains croient voir défendues dans ses propos ou ses films.

Or, plus que tout, Emir Kusturica se plait à troubler le jeu. Il aime semer la confusion au fil des interviews, des articles, de ses déclarations. Il est aussi contradictoire que les personnages de ses films : jamais tout blanc, jamais tout noir non plus… Il serait absurde de vouloir cataloguer Emir Kusturica à la lecture d’une interview, car il pourra très bien déclarer l’inverse le lendemain… Il vaut mieux analyser ses films et lire entre les lignes des dialogues de ses personnages…

”Je suis Slave. Dans mes contradictions, dans ma volonté de voir le monde en noir et blanc, dans mon humour, dans mes brusques changements d’humeur, mais aussi dans ma compréhension de l’histoire. Je suis né à la frontière extrêmement pénible entre l’Est et l’Ouest, et je garde en mémoire les battements de coeur de mes parents.”

Sans entrer dans les polémiques sur qui ont entouré la sortie d’Underground, citons le cri d’alerte poussé par Emir Kusturica dans le journal Le Monde du 24 avril 1992 : Europe, ma ville flambe !

RAMAZAN MÜBAREK OLSUN – AVE MARIA GRACIA PLENA!

RAMAZAN MÜBAREK OLSUN – AVE MARIA GRACIA PLENA!

Slaviša Sabljić:Plansko iseljavanje Hrvata iz Drvara i okolice

Slaviša Sabljić:Plansko iseljavanje Hrvata iz Drvara i okolice
Drvar – Tačnih podataka nema, ali prema informacijama Udruženja proteranih građana Drvara, gotovo osamdeset posto Hrvata koji su u ovaj grad došli u jesen devedeset i pete, iselilo je u Hrvatsku a ne u svoja predratna mesta stanovanja.Komentarišući ove podatke, župnik iz Drvara Žarko Ladislav Ošap je u izjavi Radio Livnu rekao da su se „mnogi pobrinuli da Hrvati odu iz ovog grada” optužujući za to posebno Vladu Hrvatske. Ona se, tvrdi Ošap, „aktivno uključila u programe njihovog iseljavanja dodeljujući kuće Hrvatima iz Drvara te iz drugih mesta u BiH u Hrvatskoj i to uglavnom na područjima koja su proglašena državnim interesom, odnosno u mestima u kojima su pre rata živeli isključivo Srbi”.

loïc-le-meur:dédié-posvećeno à Tomislav Dretar et à Antonio Machado

SEUL

dédié à Tomislav Dretar et à Antonio Machado

Je dresse mon âme de fer sous la course d’orage

D’étincelles bourdonnante en un feu de Saint Elme

Sous les pluies électriques de tonnerres qui fredonnent

Comme ces fins calvaires perdus sur les ubacs

Je m’efflanque soudain aux brumes qui m’embrasent

Quand la morsure du sel s’épanchant de mes larmes

Me brise en mille regrets de n’être qu’immortel

Comme ces froides tourbières qui fument aux matins

Je m’évapore déjà dans l’essence des résines

Dans ces forêts pentues qui tombent vers Langeac

Où je reviens toujours pour arrêter l’intemps

Comme ces épicéas qui déchirent l’azur

Dans ces silences d’aube qui étarquent l’instant

Où mon esprit s’éveille dans la rumeur du jour

J’envisage qu’un temps je deviendrais mortel

Comme ces vieux souvenirs que je voudrais honnir

Ces éternels enfers de guerres enfin perdues

The Croatian Defence Council (HVO) and one entire Croatian battalion are in Bihac, even though HVO President Tomislav Dretar says that he does not recognize Boban (Mate, leader of Bosnian Croats) or Herzeg-Bosnia (Croatian held territory in B-H).

The Croatian Defence Council (HVO) and one entire Croatian battalion are in Bihac, even though HVO President Tomislav Dretar says that he does not recognize Boban (Mate, leader of Bosnian Croats) or Herzeg-Bosnia (Croatian held territory in B-H).
August 24. 1992 “Vreme” News Digest Agency No. 48 Bosnia Thunder Cynical Arms Traders by David Andric In the so-called Bihac pocket, in Cazinska Krajina (Bosnia and Herzegovina) there are no doubts as to who is in power and as to how the division of Bosnia is viewed “The struggle for the liberation of Bosnia and Herzegovina will start here,” says President of the Cazin Executive Council Muhamed Osmanagic. “Bosnia’s fate cannot be discussed without the Moslems. If necessary, we will fight against the Croats too.” “It will probably be necessary,” adds a colleague. Osmanagic and his friends represent what the West now calls hard-line Bosnians.

Tomislav Dretar: Sraman humor, još sramnija ironija – Uvrjeda Srebreničkih žrtava

bhmagazin

Tomislav Dretar: Sraman humor, još sramnija ironija – Uvrjeda Srebreničkih žrtava
Sraman humor, još sramnija ironija smišljena da dovede u pitanje zlodjelo ovog zločinca koji je ubijao Srbe po osijeku sipajući im sumpornu kiselinu u grlo. Srebreničke žrtve nisu zaslužile ovakvog pajdaša da im prolije krv. Iz čije li je glave izišla ideja da se naslađuje s najvećom tragedijom od Jasenovca i Bleiburga pa na ovamo na balkanskim prostorima? Slažem se da treba biti cinik spram gotovo cjelokupne suvremene zbilje, ali ovdje ste izabrali pogrješnu metu. Ovdje niste pojačali etički flux usmjeren na zločince, već ste ismijali žrtve koje su daleko iznad razine ovakvog zločinca. I literarno i ljudski pali ste ispod svake razine. Srebreničke žrtve ne zaslužuju ovakvog zločinca bar u odnosu na Mladića. Podmetnuti jednu karikaturu od čovjeka kao heroja zla nije dostojno tragedije. Tomislav Dretar, ne iskazavši vam nikakvo poštovanje.

Zašto je Bosna bila uvijek bosanska a Hercegovina hercegovačka?

“Horion Bosona” – Zemljica Bosna je neosporiva činjenica. Prvo poznati bosanski ban Borić, podrijetlom moj zemljak Slavonac porodio sina Kulina koji ga naslijedi na banskoj stolici. Kulin utemelji dinastiju Kulinovića i bijahu dvije banovine hrvatska i bosanska. Malo poslije dođe iz hrvatske dinastije Svačića jedan Hrvatin koji bi gospodar Dolnjih Kraj(ev)a okolo Banove Luke i bi to dio banovine hrvatske, pa i potomak toga Hrvatina bi banom hrvatskim i hercegom spljetskim Hrvoje, a rodijak mu bijaše banom bosanskim. U vrijeme hercega Stipana, viteza reda sv. Save bi jedna princeza koja se udade za bosanskog krala. I Stipan i Hrvoje bijahu bosanski krstjani, a Stipan bi uz to još i katolik i ortodoks, ali prije svega Hercegovac, tj. vlasnik svoje zemlje – Hercegovine. Bosanski kralj bi također krstjanin, a izgleda da ti krstjani bijahu duhovna dica biškupa Grgura Ninskog koja se sakriše iza visokih bosanskih planina.