Nekad bilo

The Croatian Defence Council (HVO) and one entire Croatian battalion are in Bihac, even though HVO President Tomislav Dretar says that he does not recognize Boban (Mate, leader of Bosnian Croats) or Herzeg-Bosnia (Croatian held territory in B-H).

The Croatian Defence Council (HVO) and one entire Croatian battalion are in Bihac, even though HVO President Tomislav Dretar says that he does not recognize Boban (Mate, leader of Bosnian Croats) or Herzeg-Bosnia (Croatian held territory in B-H).
August 24. 1992 “Vreme” News Digest Agency No. 48 Bosnia Thunder Cynical Arms Traders by David Andric In the so-called Bihac pocket, in Cazinska Krajina (Bosnia and Herzegovina) there are no doubts as to who is in power and as to how the division of Bosnia is viewed “The struggle for the liberation of Bosnia and Herzegovina will start here,” says President of the Cazin Executive Council Muhamed Osmanagic. “Bosnia’s fate cannot be discussed without the Moslems. If necessary, we will fight against the Croats too.” “It will probably be necessary,” adds a colleague. Osmanagic and his friends represent what the West now calls hard-line Bosnians.

Zašto je Bosna bila uvijek bosanska a Hercegovina hercegovačka?

“Horion Bosona” – Zemljica Bosna je neosporiva činjenica. Prvo poznati bosanski ban Borić, podrijetlom moj zemljak Slavonac porodio sina Kulina koji ga naslijedi na banskoj stolici. Kulin utemelji dinastiju Kulinovića i bijahu dvije banovine hrvatska i bosanska. Malo poslije dođe iz hrvatske dinastije Svačića jedan Hrvatin koji bi gospodar Dolnjih Kraj(ev)a okolo Banove Luke i bi to dio banovine hrvatske, pa i potomak toga Hrvatina bi banom hrvatskim i hercegom spljetskim Hrvoje, a rodijak mu bijaše banom bosanskim. U vrijeme hercega Stipana, viteza reda sv. Save bi jedna princeza koja se udade za bosanskog krala. I Stipan i Hrvoje bijahu bosanski krstjani, a Stipan bi uz to još i katolik i ortodoks, ali prije svega Hercegovac, tj. vlasnik svoje zemlje – Hercegovine. Bosanski kralj bi također krstjanin, a izgleda da ti krstjani bijahu duhovna dica biškupa Grgura Ninskog koja se sakriše iza visokih bosanskih planina.

Atif Kujundžić: Perunika

Atif Kujundzic
Dragi Tomislave!

O Tebi sam promijenio nekoliko rijeci sa vrijednim i dragim covjekom
Zarkom Milenicem. Pričao sam kako smo neke godine, a najmanje prije 30-ak bili zajedno u hotelu RUŽA u Mostaru. Imao si knjigu DRSKA PERUNIKA i
pricao si kako je prema staroslavenskoj mitologiji perunika nastala… bilo je proljece boginje Vesne, a Perun bog Groma i Vrhovni bog Starih Slavena se u nju zaljubio i počeo da ue juri! Kad je vidio da ju ne stiže, počeo je bacati munje za njom! I gdje god je munja pala u mokru zemlju, tu je niknula PERUNIKA… Pisao sam djeci pjesme O PTICAMA, PJESME O CVIJEĆU, PJESME O DRVEĆU… a u pjesmi o PERUNICI – koristio sam i Tvoju priču. Nisam se tada sjetio da pjesmu posvetim Tebi, mada sam sve vrijeme o Tebi mislio. Osim toga, moja kćerka se zove VESNA.

Makar je to pisano za djecu, dozvoli da ti sada darujem tu pjesmu.

PERUNIKA

Dragom pjesniku i čovjeku
Tomislavu Dretaru

“Svake noći sam u ‘Aušvicu’” – Ispovijest Bišćanke Paše Šakić

Ispovijest Paše Šakić, jedinog preživjelog logoraša iz “Aušvica” u USK (Unsko-sanski kanton)
“Svake noći sam u ‘Aušvicu’”

BIHAĆ – Paša Šakić (82) iz Bihaća priča o logoru “Aušvic” samo kada to ne može izbjeći. I uvijek je započinje riječima: “Ned’o bog nikom da tako šta prođe. To ne bih željela ni neprijatelju”.

Čerkez-Agâ Yûsuf-Pâshâ, Safarnâme, Irak, Bagdad, XVII. stoljeće

Ovo je zbirka rukom pisanih knjiga iz bogate riznice arhiva turske imperije. Preuzeto iz francuske nacionalne biblioteke kolekcija “Gallica” po Tomislavu Dretaru.

Dani kad je povijest prolistala u Bihaću – Slobodna Bosna – strana osma

slobodna-bosna-osma-strana011

Komentar će uskoro biti pridodan.
 

Dani kad je povijest prolistala u Bihaću – Slobodna Bosna – strana sedma

slobodna-bosna-stranica-7a

Komentar će uskoro biti pridodan.
 

Dani kad je povijest prolistala u Bihaću – Slobodna Bosna strana šesta

slobodna-bosna-stranica-6

Komentar će uskoro biti pridodan.

Dani kad je povijest prolistala u Bihaću – Slobodna Bosna strana peta

peta-stranica-slobodne-bosne

 
Komentari slijede.
Slobodna Bosna strana Peta, broj 4 od 8. kolovoza/augusta 1992.g.

Dani kad je povijest prolistala u Bihaću – Slobodna Bosna strana četvrta

slobodna-bosna-stranica-4

Komentari slijede.
Slobodna Bosna strana četvrta